Slavonija je jedna od četiri povijesnih regija Hrvatske koja se je smjestila na istočnom dijelu države. Može se reći da u nju pripadaju 5 županija a to su: Brodsko-Posavska, Osječko-Baranjska, Požeško-Slavonska, Virovitičko podravska te Vukovarsko-Srijemska za koje možete naći detaljne vremenske prognoze na našoj web stranici. Možemo reći da Slavonija čini 22,2% Hrvatske odnosno 12,556 km2.
Gdje se nalazi Slavonija?
Geografski se je Slavonija smjestila u Panonskoj nizini, te graniči sa rijekama Dunavom, Dravom i Savom. Iako svi Slavoniju smatraju ravnicom Slavonija ima i planine od kojih je najviši vrh Psunja, Brezovo polje smjestilo na 985 metara nadmorske visine. Riječ je o Požeškoj kotlini koja je okružena slavonskim gorjem: Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Planina Papuk je i Park prirode te Geopark, a zanimljiv je iz razloga što su na njemu sačuvani značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka.
Kakvo je vrijeme u Slavoniji?
Veći dio Hrvatske, pa tako i cijela Slavonija pod utjecajem je umjereno tople i kišovite kontinentalne klime koja je definirana Köppenovom klasifikacijom klime. Srednja godišnja temperatura u prosjeku iznosi od 10 do 12°C, a najtopliji mjesec je srpanj sa prosjekom od oko 22°C. U Slavonskom Brodu godine 1963. je zabilježena najniža temperatura od -27,8°C, a najtopliji ikada u Slavoniji je bilo 40,5°C 5. srpnja 1950. u Đakovu.
Najmanje padalina bilježi istok Slavonije sa manje od 700 milimetara godišnje, dok zapadni dijelovi bilježe i oko 1000 milimetara padalina. Niske temperature zimi gotovo svake godine rezultiraju snijegom i u nizinama dok je on u Slavonskom gorju još zastupljeniji. Uz to nisu neuobičajene niti smrznute rijeke š to zahtijeva upotrebu ledolomaca. Slavonija u prosjeku primi više od 2000 sunčanih sati godišnje. Prevladavajući vjetrovi su slabi do umjereni, sjeveroistočni i jugozapadni.
I za kraj!
Iako klima u Slavnija nije izuzetak od vremenskih neprilika, uz česte tuče, obilne kiše, koje najčešće stvaraju velike probleme poljoprivrednicima, Slavonci će ipak za sebe reći da imaju topla ljeta, kišne jeseni, snježne zime i prelijepa rascvjetana proljeća – baš onako kako treba biti.